|
|
|
 |
VRHUNSKI SPOJ NESPOJIVOG
Alfi Kabiljo je počeo skladati za filmove otprilike kada je
počeo pisati mjuzikle (prvi mjuzikl, Velika trka nastao je 1969.
godine, a prvu je filmsku partituru za redatelja Lordana
Zafranovića napisao 1971. godine). Premda je u sedamdesetim
godinama 20. stoljeća u Hrvatskoj područje filmske glazbe bilo
potpuno neistraženo. Kabiljo je pokazivao veliko zanimanje, a to
je rezultiralo cijelim nizom partitura koje su bogatile njegov
opus i glazbeno iskustvo. Film Seljačka buna 1573 koji je dvije
godine "promašio" svoju četiristotu obljetnicu (novine su pisale
da se redatelj Vatroslav Mitnica "petnaest godina bavio mišlju
da filmski obradi veliku povijesnu temu", a njezina je veličina,
kao i epska raskoš Mimici "ukrala" dio predviđenog stvaralačkog
vremena), skladatelju je pružio mogućnost da istraži zvukovne
mogućnosti koje je nudila zanimljiva sprega glazbenog
razmišljanja šesnaestog i dvadesetog stoljeća.
Povijesni su događaji u svakome slučaju tražili glazbenu
reakciju, pa se Kabiljo bacio na ocrtavanje svjetovnog i
duhovnog života 16. st. Sukob staleža tražio je i pomno
razdvajanje glazbe seljaka od glazbe plemića, ali je isto tako
tražilo i postavljanje temeljne ideje koju su seljaci slijedili
i koja je njihovo krvavo junaštvo odnijela kao legendu u
povijest - temu bune. Kao glavna tema filma, ona obilježava i
filmsku špicu te neke brojeve iz televizijske serije (ti su
brojevi dodani kao bonus i vrlo ih je zanimljivo slušati kao još
jednu skladateljsku ideju, dapače kao još složeniju razradu
raznolikog glazbenog materijala ponuđenog u glavnom, filmskom
dijelu CD-a). Tema bune će kroz brojeve narasti u puntarsku
pjesmu "Novi svet se stvara" za koju su tekst zajedno napisali
Jura Stubičanec i Vatroslav Mitnica (oni su tekstovno uobličili
i pjesme vojnika). Poruka je seljačkih voda bila primjenjiva na
aktualnu društveno-političku situaciju (kao što je, uostalom, i
danas), a "Novi svet se stvara" postala je središnja okosnica
partiture koja je gradacijski rasla paralelno sa seljačkim
razumijevanjem vlastite moći ("Zakletva") i očaja koji ih je
prije svega naveo na pobunu.
Redatelj Mimica promatrao je bunu seljaka očima mladića Petra
Čekola (kojega je u filmu glumio njegov sin, Sergio Mimica), a
pri tome je lik Mafije Gupca (Fabijan Šovagović) prilično
zanemario. Međutim, Kabiljo je djelomično ispravio taj propust
kada je osmislio temu Gupčeve samoće kojom je i objasnio "izgurivanje"
Gupca u drugi ili treći plan: veliki su udaljeni jer su
preveliki. Zato su uvijek sami i zato se od njih prije očekuje
boŽansko nego ljudsko postupanje.
Naravno, skladatelj je pratio filmsko usredotočavanje na Petra
Čekola - skladajući njegovu temu ("Petar Čekol"), njegovo
viđenje očevog ubojstva ("Lov"), njegovo sudjelovanje u buni
("Bitka"), ali i njegovu ljubav prema Regici, maloj članici
grupe "Komedijaša" ("Regica"). To je potaknulo skladanje
ljubavne teme. ali i posebno stvaranje glazbe kakve su izvodile
putujuće družine bliske nešto starijim trubadurima.
Skladateljsko "pretvaranje" u Petra Čekola imalo je za
posljedicu filmski način razmišljanja koje je, kao što sam
ranije spomenula, omogućilo povezivanje glazbe 16. st. s glazbom
druge polovice 20. st. Spajanjem dva sasvim suprotna (ali ne i
nespojiva) glazbena jezika progovorio je o teškom stanju seljaka
koje ih je nagnalo na bunu, progovorio je o Franji Tahiju,
najpoznatijem plemićkom mučitelju seljaka (tema "Tahi" također
je iznimna u svom linijskom ali nemelodijskom kretanju), kao i o
samoj bitki, jezovitim maroderima i teškim posljedicama seljačke
bune.
Zbog specifičnosti razdoblja o kojemu govori, partitura za film
Seljačka buna 1573. i televizijsku seriju Anno Uomini 1573. nosi
spektar različitih "glazbi". Dio se tih glazbi susreće na sajmu,
mjestu okupljanja svih staleža ("Trgovište"). Osim povezivanja
različitih glazbi pa čak i različitih glazbenih razdoblja u
filmu (glazbu filma Seljačka buna objavio je Jugoton 1379.
godine), 6 vrlo je zanimljiva do sada neobjavljena glazba iz
televizijske serije. Za seriju je Kabiljo još vise razvio u
filmu postavljene glazbene odrednice, pa su tako susreti
tonalitetno-modalnog te prošireno tonalitetnog i atonalitetnog
svijeta još Žešći ("Leonardov čovjek") i posebniji ("Seljački
bakanal"). U televizijskoj se seriji čak nešto više usredotočio
na glazbenu vertikalu, čime je glazbeno dvadeseto stoljeće
dobilo nešto veću prednost nad glazbenim šesnaestim stoljećem.
No filmske su teme i tu stajale kao temeljna okosnica, pa je,
unatoč igri clusterima i drugim atonalitetnim i prošireno-tonalitenim
sredstvima, zadržan osjećaj za povijesnu epiku.
Premda mu je to bio prvi susret s povijesnim filmskim žanrom,
Alfi Kabiljo se brzo prilagodio - no to nije značilo površno
prebiranje po zaostalim znanjima o povijesti glazbe. Kabiljo je
pomno istražio razdoblje, a važnu je pomoć dobio od sastava za
staru glazbu Universitas Studiorum Zagrebiensis koji je djelovao
pod vodstvom Igora Ponukala. Ujedno, bila je to velika
orkestralna partitura koju su izveli Simfonijski orkestar i zbor
RTZ pod ravnanjem samog skladatelja, a studijska i producentska
potpora "Jadran filma" učinila ju je ravnopravnom (ali naravno,
sasvim drukčijom) sa simfonijskim djelima Johna Williamsa i
Jerrya Goldsmitha koji su se u to vrijeme također probijali u
svijet filma i glazbe.
Irena Paulus
Korijeni glazbe jednog filma
Usađeni su u njegovoj filmskoj slici. Kao što tradicionalni
kipar dlijetom vadi kip iz gromade mramora osluškujući zvuk i
pravac kamene žile, tako je zadaća kompozitora filmske glazbe da
"izvadi" muziku koja je ako ne već zapisana a ono programirana u
filmskoj slici. Pravi sadržaj filma nije ni u scenariju ni u
glumi, ni kameri ni montaži, ni u bilo kojem drugom posebnom
djelu filma, pa ni glazbi, nego u organskom jedinstvu svih
dijelova. To sigurno nije neko mehanički zbir, nego nova
cjelina, novi organizam. Moglo bi se slikovito reći da je pravi
sadržaj "duša" filma u nevidljivom metafizičkom prostoru između
svih njegovih pojedinačnih elemenata.
Zbog svoje zadanosti filmska glazba traži od svog kompozitora
visoku kreativnost i znanje. Vidjeli smo, a i sada gledamo,
toliko filmova u kojima glazba ide nekim svojim sasvim drugim
putem, pa je rezultat nikakav i poguban, kao za film, tako i za
samu glazbu a znamo, s druge strane, brojne filmove u kojima je
tek glazbena komponenta dala filmu njegov pravi i puni sjaj i
smisao.
Ako je stvaratelj muzike osjetio i na pravi način osjećajno
doživio signale koji su do njega doprli iz filmske slike time
nije ni najmanje sputao svoju stvaralačku slobodu nego upravo
obrnuto - dobio je pravi polet da podigne i oplemeni film
glazbom okupa ga u "kupelji duha", kako je to za glazbu lijepo
rekao Schopenhauer.
Radeći s Alfijem Kabiljom na muzici "SELJAČKE BUNE 1573" (film i
serija) pamtim da sam se osijećao ugodno, skoro bih rekao -
lagodno. Prolazili smo vrlo pomnjivo scenu po scenu, muzički
broj po broj, najprije za montažnom stolu, a onda u sobi uz
klavir, radili smo naporno, a opet je sve išlo ležerno, kao samo
od sebe. Alfi je veliki meštar glazbe, a posebno mu je
specijalnost melodija. Mislim da i u svjetskim razmjerima ima
malo koji mu mogu stati uz bok. Kad sam ovoga ljeta na Pulskom
festivalu ponovo, nakon dužeg vremena odgledao film, nisam mogao
a da u sebi ne osjetim duboku zahvalnost za ogroman i divan
posao koji je uradio Alfi. Zbog toga osjećaja sada sam i napisao
ovih nekoliko redaka.
Vatroslav Mimica Zagreb, 2. prosinca 2005.
|
|
Originalna glazba iz fima
SELJAČKA BUNA
/
Original Motion Picture Soundtrack of
THE PEASANT UPRISING
1. SELJAČKA BUNA 1573 /THE PEASANTS UPRISING 1573
2. PETAR ČEKOL / PETER CHEKOL
3. TRGOVIŠTE 1. / MARKET-TOWN I.
4. GUPČEVA SAMOĆA / GUBEC'S LONELINESS
5. POČETAK BUNE / THE BEGINNING OF UPRISING
6. LOV / THEHUNT
7. TAHI
8. KOMEDIJAŠI / THE COMEDIANS
9. BITKA I. / BATTLE I.
10. MARODERI / THEWARMARAUDERS
11. ZAKLETVA / THE OATH
12. LJUBAVNA TEMA / LOVE THEME
13. BITKA II. / BATTLE II.
14. LAMENT / LAMENT...
15. 3 VOJNIČKE PJESME / 3SOLDIER'S SONGS
a) Haj, haj, huja baj
b) Joj, snena joj / Oh, Cousin Oh
c) Kaj, pa kaj / What, So What
16. OSAKAĆENA SELJAČKA VOJSKA / MUTILATED PEASANT'S ARMY
17. PUNTARSKA PJESMA / THE REBEL'S SONG
(Novi svet se stvarja / The
Creation of the New WorId)
18. JUTARNJA MAGLA / THE MORNING MIST
19. PLEMIĆKI ZBJEG / NOBLEMAN'S ESCAPE
BANSKI DVORI/THE GOVERNERS COURT
20. TRGOVIŠTE II. / MARKET-TOWN II.
a) Minstreli 1 / The Minstrels 1
b) Minstreli 2 / The Minstrels 2
c) Hop cup
d) Stara baba, stari ded / Old Woman, Old Man
21. BALADA KATE PALANDRE / THE BALLADOF KATE PALANDRA
(Čez tri polja / Across Three
Meadows)
22. BITKA III. / BATTLE III.
Originalna glazba iz TV serije /
Original Soundtrack From TV Serial
ANNO DOMINI 1573
23. REGICA (Ljubavna tema / Love Theme)
24. ANNO DOMINI 1573 (Špica / Theme Song
25. MORE/THE SEA
26. LEONARDOV ČOVJEK / LEONARDO'S MAN
27. SELJAČKI BAKANAL / THE PEASANTS BACCHANAL
28. MAGLA / THE FOG
29. ORSAG U PLAMENU / ORSAG IN FLAMES
30. BITKA I. / BATTLE I. (bonus)
31. PUT U SLOVENIJU / ESCAPE TO SLOVENIA
32. ANNO DOMINI 1573 (Odjavna špica / Theme Over End Titles
|
|
Petko Kantarđijev - Mlinac, Alfi Kabiljo i Vatroslav Mimica
|
|
Glazba, orkestracija, dirigent, producent / Music composed,
orchestrated, conducted, produced by
ALFI
KABILJO
Riječi pjesama / Lvrics: Vatroslav Mimica, Jura Stubičanec (I5,
17, 20c,d)
Glazbu izvode / Music performed by:
JADRAN FILM SIMFONIJSKI ORKESTAR / JADRAN FILM SYMPHONY
ORCHESTRA (1,2,4,5,7,9,10,11,12,13,16,18,21,22)
Ansambl UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGREBIENSIS; vodstvo / Leadersbip
Igor Pomykalo (3,6,8,19,20)
ZAGREBAČKI SIMFONIČARI RTZ / ZAGREB SVMPHONICS (23-32)
MUŠKI ZBOR / MAN'S CHOIR (15c,20c,d) ; ŽENSKI ZBOR / WOMENS
CHOIR (15a,b)
ZBOR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE / CHOIR OF CROATIAN
RADIOTELEVISION (23,25,26,27,29,31)
Snimljeno / Recorded 1979: Studio "Jadran film", "Jugoton",
"Lisinski"
Ton majstori / Sound engeeners : Petko Kantardžiev-Mlinac, Vlado
Štefanec (3,6,8,19,20)
Mastering: Drago Mlinarec
Likovno rješenje / Art design: Bachrach & Krištofić
Prijevod na engleski / Translation: I. Gereg
Urednik prvog izdanja 1979 g. / Editor of first edition from
vear 1979 : Ljerka Marković (1-22)
Glazbeni urednik TV serije / Music editor of TV serial : Todor
Dedić (23-32)
Film i TV seriju režirao i napisao / Movie and TV serial
directed and writen by : Vatroslav Mimica
Produkcija Jadran film, Zagreb, Hrvatska / Production Jadran
film, Zagreb, Croatia
Producent / Producer : Branko Lustig
Zahvaljujemo / Acknowledgement : Vatroslavu Mimici, Ljubi
Šikićum Vinku Grubišiću, Spomenki Saragi, Zoranu Brajši, Dunji
Robić-Škarici, Agar Pati, Siniši Škarici, Hrvatskom Filmskom
Savezu, Jadran filmu.
|
Fonoizdanje : CD Croatira records, 2006. CD 5671329
|
|
