Seljačka buna 1573. i Anno domini 1573.
Seljačka buna 1975.
Anno domini 1573 1979.
 
Glazba : Alfi Kabiljo
Riječi pjesama : Vatroslav Mimica
Jura Stubičanec (15,17,20c,d)
 

VRHUNSKI SPOJ NESPOJIVOG
Alfi Kabiljo je počeo skladati za filmove otprilike kada je počeo pisati mjuzikle (prvi mjuzikl, Velika trka nastao je 1969. godine, a prvu je filmsku partituru za redatelja Lordana Zafranovića napisao 1971. godine). Premda je u sedamdesetim godinama 20. stoljeća u Hrvatskoj područje filmske glazbe bilo potpuno neistraženo. Kabiljo je pokazivao veliko zanimanje, a to je rezultiralo cijelim nizom partitura koje su bogatile njegov opus i glazbeno iskustvo. Film Seljačka buna 1573 koji je dvije godine "promašio" svoju četiristotu obljetnicu (novine su pisale da se redatelj Vatroslav Mitnica "petnaest godina bavio mišlju da filmski obradi veliku povijesnu temu", a njezina je veličina, kao i epska raskoš Mimici "ukrala" dio predviđenog stvaralačkog vremena), skladatelju je pružio mogućnost da istraži zvukovne mogućnosti koje je nudila zanimljiva sprega glazbenog razmišljanja šesnaestog i dvadesetog stoljeća.
Povijesni su događaji u svakome slučaju tražili glazbenu reakciju, pa se Kabiljo bacio na ocrtavanje svjetovnog i duhovnog života 16. st. Sukob staleža tražio je i pomno razdvajanje glazbe seljaka od glazbe plemića, ali je isto tako tražilo i postavljanje temeljne ideje koju su seljaci slijedili i koja je njihovo krvavo junaštvo odnijela kao legendu u povijest - temu bune. Kao glavna tema filma, ona obilježava i filmsku špicu te neke brojeve iz televizijske serije (ti su brojevi dodani kao bonus i vrlo ih je zanimljivo slušati kao još jednu skladateljsku ideju, dapače kao još složeniju razradu raznolikog glazbenog materijala ponuđenog u glavnom, filmskom dijelu CD-a). Tema bune će kroz brojeve narasti u puntarsku pjesmu "Novi svet se stvara" za koju su tekst zajedno napisali Jura Stubičanec i Vatroslav Mitnica (oni su tekstovno uobličili i pjesme vojnika). Poruka je seljačkih voda bila primjenjiva na aktualnu društveno-političku situaciju (kao što je, uostalom, i danas), a "Novi svet se stvara" postala je središnja okosnica partiture koja je gradacijski rasla paralelno sa seljačkim razumijevanjem vlastite moći ("Zakletva") i očaja koji ih je prije svega naveo na pobunu.
Redatelj Mimica promatrao je bunu seljaka očima mladića Petra Čekola (kojega je u filmu glumio njegov sin, Sergio Mimica), a pri tome je lik Mafije Gupca (Fabijan Šovagović) prilično zanemario. Međutim, Kabiljo je djelomično ispravio taj propust kada je osmislio temu Gupčeve samoće kojom je i objasnio "izgurivanje" Gupca u drugi ili treći plan: veliki su udaljeni jer su preveliki. Zato su uvijek sami i zato se od njih prije očekuje boŽansko nego ljudsko postupanje.
Naravno, skladatelj je pratio filmsko usredotočavanje na Petra Čekola - skladajući njegovu temu ("Petar Čekol"), njegovo viđenje očevog ubojstva ("Lov"), njegovo sudjelovanje u buni ("Bitka"), ali i njegovu ljubav prema Regici, maloj članici grupe "Komedijaša" ("Regica"). To je potaknulo skladanje ljubavne teme. ali i posebno stvaranje glazbe kakve su izvodile putujuće družine bliske nešto starijim trubadurima.
Skladateljsko "pretvaranje" u Petra Čekola imalo je za posljedicu filmski način razmišljanja koje je, kao što sam ranije spomenula, omogućilo povezivanje glazbe 16. st. s glazbom druge polovice 20. st. Spajanjem dva sasvim suprotna (ali ne i nespojiva) glazbena jezika progovorio je o teškom stanju seljaka koje ih je nagnalo na bunu, progovorio je o Franji Tahiju, najpoznatijem plemićkom mučitelju seljaka (tema "Tahi" također je iznimna u svom linijskom ali nemelodijskom kretanju), kao i o samoj bitki, jezovitim maroderima i teškim posljedicama seljačke bune.
Zbog specifičnosti razdoblja o kojemu govori, partitura za film Seljačka buna 1573. i televizijsku seriju Anno Uomini 1573. nosi spektar različitih "glazbi". Dio se tih glazbi susreće na sajmu, mjestu okupljanja svih staleža ("Trgovište"). Osim povezivanja različitih glazbi pa čak i različitih glazbenih razdoblja u filmu (glazbu filma Seljačka buna objavio je Jugoton 1379. godine), 6 vrlo je zanimljiva do sada neobjavljena glazba iz televizijske serije. Za seriju je Kabiljo još vise razvio u filmu postavljene glazbene odrednice, pa su tako susreti tonalitetno-modalnog te prošireno tonalitetnog i atonalitetnog svijeta još Žešći ("Leonardov čovjek") i posebniji ("Seljački bakanal"). U televizijskoj se seriji čak nešto više usredotočio na glazbenu vertikalu, čime je glazbeno dvadeseto stoljeće dobilo nešto veću prednost nad glazbenim šesnaestim stoljećem. No filmske su teme i tu stajale kao temeljna okosnica, pa je, unatoč igri clusterima i drugim atonalitetnim i prošireno-tonalitenim sredstvima, zadržan osjećaj za povijesnu epiku.
Premda mu je to bio prvi susret s povijesnim filmskim žanrom, Alfi Kabiljo se brzo prilagodio - no to nije značilo površno prebiranje po zaostalim znanjima o povijesti glazbe. Kabiljo je pomno istražio razdoblje, a važnu je pomoć dobio od sastava za staru glazbu Universitas Studiorum Zagrebiensis koji je djelovao pod vodstvom Igora Ponukala. Ujedno, bila je to velika orkestralna partitura koju su izveli Simfonijski orkestar i zbor RTZ pod ravnanjem samog skladatelja, a studijska i producentska potpora "Jadran filma" učinila ju je ravnopravnom (ali naravno, sasvim drukčijom) sa simfonijskim djelima Johna Williamsa i Jerrya Goldsmitha koji su se u to vrijeme također probijali u svijet filma i glazbe.
Irena Paulus
 
Korijeni glazbe jednog filma
Usađeni su u njegovoj filmskoj slici. Kao što tradicionalni kipar dlijetom vadi kip iz gromade mramora osluškujući zvuk i pravac kamene žile, tako je zadaća kompozitora filmske glazbe da "izvadi" muziku koja je ako ne već zapisana a ono programirana u filmskoj slici. Pravi sadržaj filma nije ni u scenariju ni u glumi, ni kameri ni montaži, ni u bilo kojem drugom posebnom djelu filma, pa ni glazbi, nego u organskom jedinstvu svih dijelova. To sigurno nije neko mehanički zbir, nego nova cjelina, novi organizam. Moglo bi se slikovito reći da je pravi sadržaj "duša" filma u nevidljivom metafizičkom prostoru između svih njegovih pojedinačnih elemenata.
Zbog svoje zadanosti filmska glazba traži od svog kompozitora visoku kreativnost i znanje. Vidjeli smo, a i sada gledamo, toliko filmova u kojima glazba ide nekim svojim sasvim drugim putem, pa je rezultat nikakav i poguban, kao za film, tako i za samu glazbu a znamo, s druge strane, brojne filmove u kojima je tek glazbena komponenta dala filmu njegov pravi i puni sjaj i smisao.
Ako je stvaratelj muzike osjetio i na pravi način osjećajno doživio signale koji su do njega doprli iz filmske slike time nije ni najmanje sputao svoju stvaralačku slobodu nego upravo obrnuto - dobio je pravi polet da podigne i oplemeni film glazbom okupa ga u "kupelji duha", kako je to za glazbu lijepo rekao Schopenhauer.
Radeći s Alfijem Kabiljom na muzici "SELJAČKE BUNE 1573" (film i serija) pamtim da sam se osijećao ugodno, skoro bih rekao - lagodno. Prolazili smo vrlo pomnjivo scenu po scenu, muzički broj po broj, najprije za montažnom stolu, a onda u sobi uz klavir, radili smo naporno, a opet je sve išlo ležerno, kao samo od sebe. Alfi je veliki meštar glazbe, a posebno mu je specijalnost melodija. Mislim da i u svjetskim razmjerima ima malo koji mu mogu stati uz bok. Kad sam ovoga ljeta na Pulskom festivalu ponovo, nakon dužeg vremena odgledao film, nisam mogao a da u sebi ne osjetim duboku zahvalnost za ogroman i divan posao koji je uradio Alfi. Zbog toga osjećaja sada sam i napisao ovih nekoliko redaka.
Vatroslav Mimica Zagreb, 2. prosinca 2005.
Originalna glazba iz fima SELJAČKA BUNA /
Original Motion Picture Soundtrack of THE PEASANT UPRISING
 
  1. SELJAČKA BUNA 1573 /THE PEASANTS UPRISING 1573
  2. PETAR ČEKOL  / PETER CHEKOL
  3. TRGOVIŠTE 1. / MARKET-TOWN I.
  4. GUPČEVA SAMOĆA  / GUBEC'S LONELINESS
  5. POČETAK BUNE / THE BEGINNING OF UPRISING
  6. LOV / THEHUNT
  7. TAHI
  8. KOMEDIJAŠI / THE COMEDIANS
  9. BITKA I. / BATTLE I.
10. MARODERI / THEWARMARAUDERS
11. ZAKLETVA / THE OATH
12. LJUBAVNA TEMA / LOVE THEME
13. BITKA II. / BATTLE II.
14. LAMENT / LAMENT...
15. 3 VOJNIČKE PJESME / 3SOLDIER'S SONGS
     a) Haj, haj, huja baj
     b) Joj, snena joj / Oh, Cousin Oh
     c) Kaj, pa kaj / What, So What
16. OSAKAĆENA SELJAČKA VOJSKA / MUTILATED PEASANT'S ARMY
17. PUNTARSKA PJESMA / THE REBEL'S SONG
     (Novi svet se stvarja / The Creation of the New WorId)
18. JUTARNJA MAGLA / THE MORNING MIST
19. PLEMIĆKI ZBJEG / NOBLEMAN'S ESCAPE
     BANSKI DVORI/THE GOVERNERS COURT
20. TRGOVIŠTE II. / MARKET-TOWN II.
a) Minstreli 1 / The Minstrels 1
b) Minstreli 2 / The Minstrels 2
c) Hop cup
d) Stara baba, stari ded / Old Woman, Old Man
21. BALADA KATE PALANDRE / THE BALLADOF KATE PALANDRA
     (Čez tri polja / Across Three Meadows)
22. BITKA III. / BATTLE III.

 
Originalna glazba iz TV serije / Original Soundtrack From TV Serial ANNO DOMINI 1573

23. REGICA (Ljubavna tema / Love Theme)
24. ANNO DOMINI 1573 (Špica / Theme Song
25. MORE/THE SEA
26. LEONARDOV ČOVJEK / LEONARDO'S MAN
27. SELJAČKI BAKANAL  / THE PEASANTS BACCHANAL
28. MAGLA / THE FOG
29. ORSAG U PLAMENU / ORSAG IN FLAMES
30. BITKA I. / BATTLE I. (bonus)
31. PUT U SLOVENIJU  / ESCAPE TO SLOVENIA
32. ANNO DOMINI 1573 (Odjavna špica / Theme Over End Titles
                           Petko Kantarđijev - Mlinac, Alfi Kabiljo i Vatroslav Mimica
Glazba, orkestracija, dirigent, producent / Music composed, orchestrated, conducted, produced by
ALFI KABILJO

Riječi pjesama / Lvrics: Vatroslav Mimica, Jura Stubičanec (I5, 17, 20c,d)
Glazbu izvode / Music performed by:
JADRAN FILM SIMFONIJSKI ORKESTAR / JADRAN FILM SYMPHONY ORCHESTRA (1,2,4,5,7,9,10,11,12,13,16,18,21,22)
Ansambl UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGREBIENSIS; vodstvo / Leadersbip Igor Pomykalo (3,6,8,19,20)
ZAGREBAČKI SIMFONIČARI RTZ / ZAGREB SVMPHONICS (23-32)
MUŠKI ZBOR / MAN'S CHOIR (15c,20c,d) ; ŽENSKI ZBOR / WOMENS CHOIR (15a,b)
ZBOR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE / CHOIR OF CROATIAN RADIOTELEVISION (23,25,26,27,29,31)
Snimljeno / Recorded 1979: Studio "Jadran film", "Jugoton", "Lisinski"
Ton majstori / Sound engeeners : Petko Kantardžiev-Mlinac, Vlado Štefanec (3,6,8,19,20)
Mastering: Drago Mlinarec
Likovno rješenje / Art design: Bachrach & Krištofić
Prijevod na engleski / Translation: I. Gereg
Urednik prvog izdanja 1979 g. / Editor of first edition from vear 1979 : Ljerka Marković (1-22)
Glazbeni urednik TV serije / Music editor of TV serial : Todor Dedić (23-32)
Film i TV seriju režirao i napisao / Movie and TV serial directed and writen by : Vatroslav Mimica
Produkcija Jadran film, Zagreb, Hrvatska / Production Jadran film, Zagreb, Croatia
Producent / Producer : Branko Lustig
Zahvaljujemo / Acknowledgement : Vatroslavu Mimici, Ljubi Šikićum Vinku Grubišiću, Spomenki Saragi, Zoranu Brajši, Dunji Robić-Škarici, Agar Pati, Siniši Škarici, Hrvatskom Filmskom Savezu, Jadran filmu.
Fonoizdanje : CD Croatira records, 2006. CD 5671329
 
 
 

All rights reserved ©  www.alfi-kabiljo.com © Alfi Kabiljp - Izrada : David Danijel Dezsö